Što zapravo znači Mercosur za Hrvatsku i što će se promijeniti?

Problem neujednačenih standarda

U Francuskoj - ponovno prosvjedi zbog potpisivanja EU-Mercosur, sporazuma koji bi, prema kritičarima, stvorio golemo tržište veoma neujednačenih standarda.

Upravo neuravnotežene standarde Latinske Amerike naspram europskih Mladen Jakopović ističe kao ključni problem.

"Najviše su na udaru zemlje s nižom platežnom moći. U takvom trenutku proizvodi dolaze u Hrvatsku, Rumunjsku, Bugarsku... Mi u Europi imamo toliko visoke standarde, toliko dokumentacije, papirologije, a u Latinskoj Americi to su izuzeci", navodi on.

Podsjeća da su preliminarni razgovori o pridržavaju standardima odrađeni prije dvije godine. "Tada se dogovaralo da će biti ispoštovani standardi. U ovom trenutku je Europa kupac, a Latinska Amerika to ne treba ispoštovati", rekao je.

U sedam godina izgubili trećinu farmi u EU-u

Kako ističe, u Europi dolazi do zatvaranja farmi zbog poskupljenja proizvodnje. U Europi je unazad sedam godina smanjen broj farmera sa 15 milijuna na 9,7 milijuna.

Osvrnuo se i na činjenicu da problem nisu samo ekološki, već i zdravstveni, fitosanitarni, ali i veterinarski standardi.

"Europa, ekonomski gledano, ima puno veće ekonomske koristi, nego štete. Tu je zapravo poljoprivreda žrtveno janje ekonomije. Ako već trebamo te niže standarde istrpjeti da bi kompenzacijske mjere za Europu bile pozitivne, prije svega bi bilo u redu da poljoprivreda zbog toga dobije nešto nazad, bilo financijske mjere, bilo drugačiju kompenzaciju", smatra predsjednik HPK-a.

Danas je stigla vijest da je 200 mljekara moralo staviti ključ u bravu. Koliko je Ministarstvo svjesno opasnosti koje vrebaju iz sporazuma?

Pad kvalitete proizvoda

"Mislim da su svjesni problema, a koliko su glasni u pregovorima - to ne znamo. Svi ministri su, ja mislim, na strani poljoprivrednika, no kad dođete na pregovore između trgovine i poljoprivrede, trgovina je uvijek jači faktor jer ima veću financijsku moć. Tako je uvijek", govori Jakopović.

Izuzetno je bitno, kako ističe, da Ministarstvo poljoprivrede, kao i AGRIFISH vijeće budu dovoljno snažni i ispregovaraju "dodatnu omotnicu" kako ne bi došlo do značajnog pada proizvodnje u Europi.

"Ona je načelno samodostatna u poljoprivredi, a do sada je imala i najviše standarde i bilo najkvalitetnije tržište. Ono što bode u oči je da nekim sitnim slovima piše da će toliko i toliko posto biti lošija kvaliteta proizvoda, poput smrznutih... To najviše muči poljoprivrednike, ali i potrošače", ističe.

Prosječni poljoprivrednik

Na pitanje koliko je prosječni poljoprivrednik spreman na proceduru povlačenja novca i kako na njega utječu nove mjere Fiskalizacije 2.0, kaže da smo "još uvijek mladi" u kontekstu EU-a.

"Najmanje smo novca potrošili iz te zajedničke omotnice. Imamo najstarije traktore, najstariju opremu, problem rascjepkanih zemljišta. Međutim, kapaciteti jačaju. Problem je u starosti nosioca naših gospodarstava koja je iznad 60 godina. Ako neće doći do obnove proizvodnje, rasta malih OPG-ova, bojim se da će staračka domaćinstva jako puno izgubiti", zaključuje i dodaje da mladi neće ostati u tom sektoru, ako je dohodak u prosjeku 50 posto niži negoli prosječnom zaposlenom u Hrvatskoj i 30 posto nižih negoli u istom sektoru na europskoj razini.